Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 





 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Red, rad i stega!

 

Čija je očuvana kruna starija? Hrvatska ili srpska?

 

 

Zbog četničkog negiranja Hrvatskoga Kraljevstva i zbog četničke tvrdnje da takozvani Srbi imaju stariju krunu smo usporedili jednu i drugu.
Srbi se opet debelo prosrali!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srbi slavili 1925 godine 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva!

 

 

Ovo četnički lažovi, mitomani, primitivci i manipulatori zaboravljaju : u srpsko dominiranoj kraljevini SHS su slavili 1925. godine 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Kip srpskog kralja i vrhovnog četnika Aleksandra I. u Vrbniku na hrvatskim otoku Krku!

 

 

Zamislite : u Vrbniku na hrvatskom otoku Krku na terasi restorana “Konobla Placa” su postavili kip srpskog kralja, vhovnog četnika i diktatora Alexandra I. Karađorđevića!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Dali piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića da je Srbima laž u samom biću?

 

 

Četnici vole tvrditi da nema tih za njih nepovoljni opisa “srpskog Goethea”  Dobrice Ćosića da je laž u samom biću Srba. Zabavili smo se sa tim tvrdnjama i dokazali da toga i tekako ima.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Genetika ne laže!

 

 

Najveći svijetski laboratorij u Kanadi je potvrdio sa su Bošnjaci, Crnogorci ali i takozvani bosanski Srbi genetski Hrvati :

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpski genetičari iz Univerzitete Beograd potvrdili : Srbi su genetski Turci!

 

 

Srpski genetičari iz Instituta Vinča u Univerziteti Begorad su biokemijski potvrdili 49% turskog haplotipa HG-2 u genetici takozvanih Srba!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Skandal : Srbi ukrali 4 C i dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos!

 

 

Otkrivamo skandal : Srbi ukrali svoj grb i dvog dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos i lažu da se taj “srpski” grb nalazi u gradu njemačkim Dresdenu!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska ludost oko Dubrovnika :

 

 

Pravoslavlje (a sa tim i svetosavska sekta) je u Dubrovniku bilo zabranjeno a četnici lažu da on je bio “srpski grad”. To temelje na djelovanje izmišljeni “Srba katolika”, koji su se pojavili krajem 19. stoljeća.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Popis stanovništva u Austro-Ugarskoj iz 1851. godine :
NEMA Srba u Dalmaciji!

 

 

U Dalmaciji - pa tako i u Dubrovniku - ne živi niti jedan takozvani “Srbin”!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srbi ubili 80.000 Židova i prepisali žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!

 

 

Četnici taje činjenicu da su pobili
80.000 Židova i jedan dio Roma i prepisali te žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Navodni anti-hrvatski natpis u Magdeburgu :

 

 

Otkrivamo jugo-srpsku laž o navodnim anti-hrvatskim natpisu "Neka nas Bog čuva od gladi, kuge i Hrvata" za kojeg ti lažljivci tvrde da stoji na katedrali u njemačkom gradu Magdeburgu!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Prema popisu stanovništva iz 1931 i 1948 godine : 1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje!

 

 

Jugo-srpske brojke dokazuju tko je zbilja žrtva u II. Svijetskom Ratu : prema popisu 1931 i 1948 je bilo
1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje!
... U lažima su duge četničke brade!

[ Članak ] [
Sve teme ]

 

Vjekovne laži takozvane “Srpske Pravoslavne Crkve”!

 

 

”U lažima su duge četničke brade!”
A tko laže taj i krade. Ne kaže se badava : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, povijest i teritorije ukrade (i na kraju još i debelo slaže)!”.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Jugo-srpska laž o takozvanim “srpskim” jeziku :

 

 

Istaknuta srpska orijentalistica Olga Zirojević : “Može se reći da je srpski mješavina hrvatskog dialekta koje se je govorio u najjužnijem dijelu Crvene Hrvatske  te turskog jezika.”

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Totalni poraz četnika na Ljevča polju!

 

 

Bitka na Lijevča polju je sukob koji se odigravao od 30. ožujka do 8. travnja 1945. između Hrvatskih oružanih snaga i četnika; nedaleko Banja Luke. Bitka je završena potpunim porazom četnika a četnički emigranti su tu bitku nazivali "drugim Kosovom".

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska “inteligencija” najniža u Evropi :

 

 

Srpska neinteligencija se najviše može vidjeti u njihovim komentarima na društvenim mrežama. Dali ste znali da su takozvani Srbi među najneinteligentnim narodima Evrope?

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Dosta laži krivoslavne nesveto-savske četničke SrBANDE :

 

 

Četnički lažovi ne znaju od muke što bi i nazivaju Oluju etničko čišćenje ili zločinom, a sami su dali nalog da se srpski okupator povuće.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Referendum : “SAO Krajina” je primila ustav Srbije!!!

 

 

Pošto Srbija nije nikad zabranila referendum takozvane SAO Krajine i primjenu Ustava i zakone Srbije, je Srbija faktički odobrila priključenje SAO Krajine Srbiji.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska laž o Sir Arthuru Clarku :

 

 

Balkanski neoprani četnički ološ neprestano laže o Hrvatima. Teški bradati “istoričari” koji niti nemaju svoju riječ za “povijest” su izmislili da je Sir Arthur Clarke, poznat po Science-Fiction knjigama i filmovima kao “2001: A Space Odyssey” odbio napisati knjigu o hrvatskim kraljevima, jer navodno ne postoje. Otkrili smo i tu tipičnu četničku laž.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srbi lažu da Hrvatske nema na povijesnim kartama :

 

 

Krivoslavni nesveto-savski Turci se prave ludi i tvrde da Hrvatske nije bilo prije 1990 godine na kartama. Zaboravljaju da je sama Srbija priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku koja je na svim kartama država koje su istu priznali. Dokazat ćemo primitivnim četnicima da se Kraljevina Hrvatska nalazi na nastarijim evropskim kartama i da četnici opet i kao uvijek lažu.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska laž o hrvatskoj pjesmi “Spustila se gusta magla” :

 

 

Četnička SrBANDA ne krade samo hrvatsku povijest, teritorije i jezik :
sad bi htjeli i ukrast i hrvatsku pjesmu “Spustila se gusta magla”!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Otkrivena laž da su Srbi nastali od Sorba (lužički “Srba”)!

 

 

Velikosrpski "istoričari" tvrde da su Srbi nastali od Sorba (ili nekad i obrnuto)! Otkrivamo tu za Srbe sramotnu laž i dokazivamo da Srbi nemaju niti genetski, vjerski niti veksiloški nešto sa Sorbima a nebi ih niti razumjeli!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Dali je takozvana “Srpska Pravoslavna Crkva” crkva ili samo sekta unutar pravoslavlja?

 

 

Problem takozvane srpske “crkve” (SPC) je da nju za vrijeme (Ne)Svetog Save druge pravoslavne crkve nisu htjele priznati kao niti 1920 godine, znaći da je nelegalna sekta?

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srbi uništili grob hrvatskog kneza Branimira :

 

 

Dokazano : nakon što je Fra Lujo Marun našao sarkofag kneza Branimira u predvorju crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina je lokalni krivoslavna nesveto-savska turska četnička SrBANDA preko noći uništila njegov sarkofag i kosti.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Kraljevina Hrvatska i Slavonija
137 godina prije Kraljevine Srbije!

 

 

Velikosrpski "istoričari" taje da je Srbija na Berlinskom  kongresu 1878. godine postala samostalna a tek 1882 kraljevina. I ako je Hrvatska od 925. godine postala kraljevina konstantno do 1918 godine, ćemo uzeti 1745. godinu kad se je Kraljevina Hrvatska spojila sa Kraljevinom Slavonijom kao dvojna kraljevina : to znaći da je Srbija tek 137. godina nakon Kraljevine Hrvatske i Slavonije (kasnije sa Dalmacijom) postala opet kraljevina!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Kako su se uvukle odvratne srpske riječi kroz 100 godina srpske okupacije u hrvatski jezik!

 

 

Dosta odvratne (br)ekavice koja se je uvukla u hrvatski jezik!
Hrvatsko Ognjište traži da de izbace te srpske riječi iz hrvatskog jezika!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

I opet su se Srbi debelo prosrali : na kraju im ostaje od takozvane “istorije” samo bijeda i jad!

 

 

Da malo pogledamo tko ima stariji grb, tko ima stariju očuvanu zastavu, tko ima stariju očuvanu krunu, tko se može prije naći na zemaljskim kartama iz doba i tko ima stariju kraljevinu?

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

“Gostinska obljuba” :
barbarski običaj kod Srba!

 

 

"Gostinska obljuba" je uz "šetanje srpskih opanaka" (gdje su Turci jebali srpske žene i srpske kćeri srpskih domaćina dok su oni morali hodati u svojim opancima oko svoje kuće), "džoljenje" (Srbija je plačala novac srpskim pederima/gejevima da budu ljubavnici Turcima) i "lapot" (gdje su Srbi nekad ubijali svoje starce kad su navršili 60. godinu) jedna od najgrozniji običaja Srba.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Dali ste čuli za “snohačenje”,  seksualni odnos srpski snaja sa srpskim svekrvom?

 

 

Seksualni perverzija između članova srpski obitelji je stoljetna srpska tradicija. Pročitajte sve o “snohačenju”, “strndžanju”, “sororatu”, “leviratu”, “mnogoženstvu” i “kolektivnom
seksu”.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

 

Hrvatska Zrakoplovna Legija  na istočnom bojištu :

 

Hrvatska zrakoplovna legija bila je zrakoplovna postrojba Vojske Nezavisne Države Hrvatske u sklopu Wehrmachta.

Formirana je 27. lipnja 1941. naredbom Poglavnika dr. Ante Pavelića. Od svog osnivanja do 1943. borila se na Istočnom bojištu protiv Sovjetskog Saveza nakon čega je vraćena u Nezavisnu Državu Hrvatsku gdje je djelovala do svog rasformiranja 1945. godine. Bila je sastavljana od dobrovoljaca.

Zrakoplovna legija sastojala se od lovačke i bombarderske komponente.

 

4. zrakoplovna lovačka skupina :

- 10. lovačko jato

- 11. lovačko jato

 

5. zrakoplovna bombarderska skupina :

- 12. bomardersko jato

- 13. bombardersko jato

 

Zrakoplovna lovačka skupina :

15. srpnja 1941. osoblje 4. zrakoplovne lovačke skupine upućeno je u Fürth u Njemačkoj na dvomjesečnu izobrazbu. Za to vrijeme označavani su kao članovi Luftwaffea što je značilo da su morali položiti zakletvu Führeru, nositi njemačke uniforme te su bili pod direktnim zapovijedništvom Reichsluftfahrtministeriuma - njemačkog ministarstva zrakoplovstva. Pred kraj obuke, u skupini su osnovane dvije lovačke eskadrile: 10. lovačko jato pod zapovjedništvom satnika Vladimira Ferenčina, i 11. lovačko jato pod zapovjedništvom satnika Zlatka Stipčića.

Postrojba je na Istočni front poslana u listopadu 1941. Prvo obaranje postignuto je već 2. studenog kada je zapovjednik 10. jata Vladimir Ferenčina sjeverno od Rostova oborio sovjetski Polikarpov I-16.

Ustroj postrojbe nakratko je promijenjen u siječnju 1942. kada dobiva naziv 10. ojačano jato.16. travnja iste godine vraćena je stara struktura, no ovaj put s novim zapovjednikom.

 

Hrvatski lovci kao zaštitna pratnja njemačkim borbenim zrakoplovima :

           26. listopada : Hrvatski lovci oborili su 5 boljševičkih zrakoplova.

           29. listopada : Hrvatski lovci, koji su predstavljah zaštitnu pratnju njemačkih borbenih zrakoplova, oborili su u ovom odsjeku bez vlastitih gubitaka 6 boljševičkih zrakoplova.

 

Zrakoplovna bombarderska skupina :

U srpnju 1941. članovi skupine upućeni su u njemački grad Greifswald gdje su obučavani na zrakoplovima tipa FW-58 Weihe, Do-17 i Ju-W-34. Po završetku formirana su dva zrakoplovna jata : 12. bombardersko jato pod zapovjedništvom satnika Ivana Pezelja i 13. bombardersko jato pod zapovjedništvom satnika Vladimira Graovca.

Nakon završene obuke u rujnu iste godine, posade se upućuju prvo u Koenisberg a zatim u Varšavu gdje su preuzele svoje zrakoplove Dornier Do 17. Posade su letjele u sastavu njemačke postrojbe III/KG 3. Prvi borbeni let skupine izvela je posada Ivana Pavelića 26. listopada 1941. kada je djelovala nad gradom Jaropolesom. Prvi gubitak, skupina je pretrpjela 1. prosinca 1941. kada je tijekom napada na Moskvu oboren jedan zrakoplov.

31. prosinca 1941. postrojba izlazi iz sastava KG 3 da bi u siječnju 1942. postala 15 (Kroat.)/KG 53.

23. veljače 1942. skupina je upućena u Hrvatsku na odmor i popunu novim ljudstvom. 19. svibnja vraćaju se u Njemačku gdje su ih opet čekali Dornieri Do 17 (smatrani zastarjelima) dok su njemačke posade letjele na modernijim Ju 88 i Do-217.

Pred kraj 1942., skupina se vraća u Hrvatsku kako bi potpomognula borbu protiv partizana i četnika.

 

Asovi :

(popis pilota Nezavisne Države Hrvatske koji su letjeli u sastavu Luftwaffe na Istočnom frontu u JG 52)

- Mato Dukovac

- Cvitan Galić

- Josip Helebrant

- Albin Starc

- Vladimir Ferenčina

- Safet Boškić

- Tomislav Kauzlarić

- Franjo Džal

- Vladimir Nahod (Vladimir Kreš)

- Ljudevit Bencetić

- Mato Čulinović

- Zlatko Stipčić

- Veca Miković

- Eduard Martinko

- Stjepan Martinašević

- Zdenko Avdić

- Jerko Bartulović

- Josip Kranjc

- Jure Lasta

- Dragutin Gazapi

- Ivan Cenić

 

Mlado hrvatsko zrakoplovstvo već od srpnja 1941. neizravno, a od studenog iste godine izravno sudjeluje u ovom Drugom svjetskom ratu.

Nakon izobrazbe i usavršavanja u Njemačkoj, naša 4. lovačka skupina poslana je na južni, a 5. bombaška skupina na sjeverni odsjek Iztočnog bojišta.

Osim toga, bori se jedna satnija hrvatskih zrakoplovaca-pješaka na sjevernom odsjeku Iztočnog bojišta, a stručno osoblje surađuje u njemačkim postrojbama na uzletištima Zapadnog bojišta, u Francuzkoj.

 

 

Suradnja hrvatskog bojnog zrakoplovstva na Iztočnom bojištu u toku 1942. spomenuta je u izvješćima Vrhovnog zapovjedničtva njemačke oružane snage ovako :

           6. siečnja : U okviru zračnih djelatnosti jedan sastav hrvatskih letača osobito se iztaknuo smiono vođenim dubokim napadajem.

           7. svibnja : Prigodom zračnih napadaja na područje Sevastopolja, u kojem su sudjelovali i hrvatski zrakoplovci, ustanovljeni su zgoditci bombama na lučkim i uzletištnim napravama.

           26. lipnja : Jedna hrvatska lovačka skupina pod vodstvom podpukovnika Džala izvojštila je na Iztočnom bojištu svoju 50. zračnu pobjedu.

           5. srpnja : U primorju kod Rostova potopili su lovački zrakoplovi hrvatskog zrakoplovstva jedan neprijateljski borbeni čamac, a drugi su težko oštetili.

           8. rujna : Sovjetsko zračno oružje izgubilo je 6. i 7. rujna u zračnim borbama u kojima su sudjelovali i talijanski, hrvatski i madžarski lovci 125 zrakoplova.

           9. rujna : Sovjetsko zračno oružje izgubilo je tokom jučerašnjeg dana u zračnim borbama s njemačkim i hrvatskim lovcima, te uslied djelatnosti protuzrakoplovnog topničtva 137 zrakoplova.

           28. rujna : Napadaji oko Staljingrada bih su djelotvorno podpomagani usredotočenom paljbom topničtva i protuzrakoplovnog topničtva zračnog oružja, te velikim skupinama njemačkih,   

           rumunjskih i hrvatskih zračnih snaga za borbu iz blizine.

           30. rujna : Jake postrojbe njemačkog zračnog oružja i hrvatski zrakoplovci zadali su Sovjetima u borbama na sjevernom odsjeku bojišta velike gubitke.

           7. listopada : Postrojbe njemačkih sunovratnika i hrvatski borbeni zrakoplovci imali su u borbama jugoiztočno od Iljmenskog jezera osobitog udjela.

 

 

Iz knjige “”U” über der Ostfront” :

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pojam i značenje Iztočnog bojišta svakom je u današnjoj Europi jasan. Opasnost boljševiziranja Europe, koja je prietila s Iztoka, predu-sreo je Vođa Velikog Njemačkog Reicha s cielim svojim narodom, čvrsto povezanim u ogromnoj nacionalističkoj vojničkoj sili. Najavljen je rat židovskim vođama boljševiziranih masa, koji su pripremali komunističko-revolucionarni metež među narodima Europe, da bi po tom mogli oni vladati. Na strani Njemačke ušli su u rat i drugi narodi Europe, koji su uvidjeli obću i svoju opasnost od boljševizma. Finska, Rumunjska, Italija, Madžarska i Slovačka poslale su svoje najbolje sinove na ratište, na kojem je trebalo zadržati ogromnu vojsku boljševizma, koji je spremao upad u Europu. U silnom zamahu njemačke vojske i njenih saveznika odbačena je opasnost na tisuće kilometara od granica europskih država i postignuti su ogromni vojnički uspjesi.

Gigantska borba, u kojoj se već ocrtavaju obrisi pobjede europskih naroda, još traje. U borbu se ulaže i žrtvuje, za spas slobodnog socialnog razvitka čovjeka zapadne Europe, sve najbolje i ti ulozi ne će ostati neizplaćeni.

Osim naroda, gore nabrojenih, poslali su gotovo svi ostah europski narodi svoje dobrovoljce legionare na Iztočno bojište. Poslali su ih kao pomoć vojskama u borbama i kao izraz svojih želja za pobjedom.

I najmlađa država u novom europskom sklopu, naša draga Hrvatska, uložila je svoj prilog za tu borbu. Prilog je skroman po broju, kada se pomišlja na to, da je Iztočno bojište posjednuto milijunima vojnika s jedne i druge strane, ali odgovara razmjeru i mogućnostima jednog malog naroda, koji je nakon vrlo dugog vremena ušao ponovno u poviest pod svojim imenom. Međutim je naš narod, u nerazmjeru sa skromnim brojem naših legionara, dao mnogo više u njihovoj vriednosti. Hrvatski borci svojim su uspjesima na ratištu zadivili svoje visoke starješine i suborce, pripadnike ostalih naroda. Ime hrvatskog vojnika dobilo je svoje priznanje na polju slave i časti. Visoke vriednosti naših dobrovoljaca legionara bile su mnogo puta pohvaljene od strane najviših zapovjednika, mnogo puta spominjane u izvješćima Vrhovnog zapovjedničtva njemačke vojske.

Među tim legionarima mlade Hrvatske zauzimaju častno mjesto i naši zrakoplovci - hrvatski lovci.

Poslije kratkog školovanja u školama njemačkog zrakoplovstva pojavili su se i oni u jesen 1941. godine na Iztočnom bojištu. Njihov ulaz u borbe bio je polagan i postupan. Spretnost u rukovanju s najsuvremenijim lovačkim zrakoplovima, koja im je toliko puta bila priznata od najboljih zrakoplovaca i njihovo taktičko znanje, bilo je postupno upoznavano sa ozbiljnostima rata, te je proteklo kraće vrieme, dok su se naši lovci uveli u ratni posao. Od toga dana počela je ta mala skupina samostalan rad, a prema dobivenim zadaćama od zapovjednika viših njemačkih zrakoplovnih postrojbi, kojima je skupina bila podređena.

Zadaće su bile mnogobrojne i raznovrstne. Sve moguće zadaće, koje se mogu lovcima dati, došle su u obzir i naši su ih lovci vršili s velikom spretnošću i znanjem. Bilo je tu, osim slobodnog lova, izviđanja, bombardiranja, zaštite bombaša i izvidnika, još i drugih zadaća.

Postrojba, koja je predstavljala ojačano jato pod zapovjedničtvom podpukovnika Džala, prezimila je u jednom većem mjestu na Azovskom moru. Sve težkoće zimskog ratovanja, u području neprestanog i jakog vjetra, koji je kadkada donosio zimu od - 40 Celzija, podnosila je momčad sa sjajnom izdržljivošću i oduševljenjem za posao pod najtežim uvjetima, posao koji su primili kao pravi vojnici, sviestni, da je to težki izpit nakon mirnodobskog školovanja, u kome ocjena ne će biti njihova, nego svih hrvatskih vojnika zrakoplovaca, prema kojoj će se jednom cieniti njihova vriednost i sposobnost za suvremeno ratovanje i upotrebu najnovijih tehničkih tekovina.

Kad je poslije jake i duge zime, najjače u jednom dugom razdoblju godina, okopnio snieg i zazelenila se uzletišta, postala je naša mala lovačka postrojba, kao i mnoge njemačke, sigurno i jako oružje u rukama viših zapovjednika te sudjelovala s uspjesima, uviek na vrieme i točno po planu u mnogobrojnim djelatnostima njemačke vojske na južnom dielu Iztočnog bojišta.

U svoje letačke knjižice piloti su unosili brojne lietove iznad Harkova, Sevastopolja, Izjuma, Jejska, Rostova, Tihorjecka, Armavira, Novo-rosijska, Tuapsea i drugih mjesta, gdje se vodila borba protiv boljševika, koji su se svuda povlačih i napuštah zračna i zemaljska područja, kao pobieđeni.

U ratni dnevnik jata unašane su pohvale i priznanja za uspješan rad, požrtvovnost i hrabrost, kao najveće vrline vojnika iz male Hrvatske, koju su mnogi i mnogi visoki zapovjednici po prvi put upoznah i počeli cieniti preko naših hrabrih ratnika zrakoplovaca.

Kao uspomenu na te lietove i borbe, u kojima je okretnost i hrabrost naših lovaca bila gotovo uviek okrunjena pobjedama, primili su naši piloti mnogobrojna odlikovanja njemačkog željeznog križa iz ruku svojih starješina, kao i druga odličja, koja danas kite surke ovih hrabrih ljudi.

Ugled uvježbanih i izkusnih pilota dobio je posebno priznanje time, što je ovo jato prvo na južnom dielu Iztočnog bojišta preoružano s najnovijim lovačkim strojevima, bez predhodnog školovanja. Izkusni i savjestni borci stekli su, osim navedenog, i brojna priznanja i velike simpatije njemačkih drugova iz lovačkog, bombaškog i izvidničkog zrakoplovstva, s kojima su zajedno izvršili mnoge težke zadaće. Nije se riedko čulo iz ustiju tih njemačkih drugova: "Kad nas Hrvati štite, mi smo sigurni".

Zrakoplovno tehničko osoblje pokazalo se kao dostojan suradnik pilota. Po najvećoj zimi i tropskim vrućinama bili su zrakoplovi hrvatskog jata uviek spremni za sve zadaće, koje su imali u planu. U najvećoj stezi i požrtvovnosti radili su naši mehaničari kao stručnjaci i pomoćnici često puta po 18 sati na dan, da bi sutradan opet, s pjesmom iz rodnog kraja, nastavili u cik zore svoj težki posao. Strojevi, oružja i krugovalnici hrvatskih zrakoplova, na kojima se izdaleka vidio grb mlade države, nisu nikada zatajili. Piloti nisu nikada za vrieme borbi morah misliti na to, da li će stroj izdržati, da li će oružje raditi kako treba. Te su brige za njih podpuno preuzeli ljudi na zemlji, ostavivši ih, da u borbe ulaze s punim povjerenjem u strojeve i oružja i da se bore, dobro znajući za iskrene želje svojih suradnika sa zemlje, da uspjeh, kojega su oni na zemlji pripremili, bude podpun.

Neopisiva radost tih požrtvovnih radnika vidjela se najbolje iza pobjeda u zraku, kada su s velikim veseljem na kormilima svojih pilota ucrtavali znakove oborenih neprijateljskih zrakoplova.

Mnogi od tih ljudi, u poslu zamazanih i punih prašine, okitili su svoje grudi križem za zasluge u ratu, koji je, prema njihovim zadaćama, ravan križu za hrabrost kod njihovih miljenika pilota. Svi zajedno, a posebno zrakoplovni mehaničari dobili su priznanje od predpostavljenika ministarstva zrakoplovstva u Berlinu za svoju spremnost i temeljit rad na održavanju povjerenog im materiala.

Ovakav složan rad pilota i zrakoplovno-tehničkog osoblja morao je pokazati uspjeh. Uspjesi naših lovaca do danas, u koje se ubraja blizu 170 pobjeda u zraku, nekoliko potopljenih i težko oštećenih brodova na Crnom i Azovskom Moru, mnogobrojne zadaće bombardiranja, osiguranja bombaša i izvidnika, izviđanja i zaštite prevoznih zrakoplova, dokazali su, da se našim junacima zraka mogu povjeriti najraznovrstnije zadaće, u kojima će se oni uviek vrlo brzo snaći i izpuniti ih s uspjehom.

Ovi veliki uspjesi bili su plaćeni gubitcima, razmjerno malim, ah bolnim. Iz redova pilota nestali su najdraži i najbolji. Nestali su iz redova živih pilota, da bi kao vječna uspomena ostali u njihovim srdcima primjeri neustrašivosti i zalaganja života za uspjeh primljenih zadaća. Njihovi su grobovi posijani na ogromnom prostranstvu Rusije, iznad kojeg su njihovi strojevi brujali pjesmu snage i nepobjedivosti onoga, koji bez straha odlazi u smrt.

Rat na Iztoku još traje. Hrvatski su lovci već dobili svoju prinovu. U njihovim su se redovima našli piloti, mlađi po godinama i izkustvu, koji su već pri prvom nastupu pokazali, da žele ići istim slavnim putem, koji su im obilježili njihovi stariji drugovi. Njihova prva žrtva je uvjerila starije, sada već prekaljene borce, da su i oni bez straha i da će tradicija hrvatskih lovaca biti i nadalje svietla i slavna.

Među priznanjima za uspješan rad, s toplim željama za sretnu vojničku budućnost, nalaze se na prvom mjestu dopisi maršala Reicha Göringa, feldmaršala von Richthofena i von Gramma, generala Flugbeila i ostahh kojima je postrojba bila u svom radu, kraće ih dulje vrieme, podređena. Među priznanjima nije isto tako manje važna zahvalnost posada njemačkih izvidnika i bombaša, koji su pod zaštitom hrvatskog grba izvršili nesmetano svoje zadaće.

Taj hrvatski grb s krilima, koji je uzet kao znak naših zrakoplovaca na Iztočnom bojištu, poznat u područjima, gdje su se naši lovci borili pod imenom "fliegendes Schachbrett" (leteća šahovnica) svuda je na ratištu dočekivan s najvećim simpatijama i oduševljenjem. Zrakoplovi s tim grbom i dalje će prelietati bojišta na iztoku do konačne pobjede europskih naroda s Velikim Njemačkim Reichom, kao predstavnikom na čelu, a grb će ući poslije rata među znakove pobjede zajedno s ostalima, koji su pobjedu izvojevali, kao uspomena na hrabre muževe, koji su se pod njime borili i na njihova djela.

 

 

Djelatnost hrvatskih bombaša u ratu na Iztoku :

Prvih dana mjeseca srpnja 1941. uputio je Poglavnik poziv hrvatskom narodu na borbu naroda mlade Europe protiv boljševizma. U tom je pozivu bila iznesena potresna istina velike opasnosti, koja je prietila Europi, pa su se mnogi muževi Hrvatske odazvali tom pozivu, ne toliko podsjećeni proglasom, koliko uvjereni, da je kucnulo vrieme, u kome treba zgrabiti oružje i stati na pragove svoje zemlje i na branike uljudbe, zajedno s udruženim narodima Europe.

U danima, kada su se u zemlji tek oblikovale prve legije, u koje su stupili muževi Hrvatske, ostavivši iza sebe domove, ženu, djecu, lagodan život i - konačno - svoju Domovinu, na Iztoku su već započele najkrvavije borbe, koje pamti poviest ratovanja.

Već prva ratna izvješća donosila su sliku silnika, koji se je dugi niz godina spremao na svoj ratni pohod prema Zapadu. No, pokazalo se, da se taj silnik unatoč bezkrajnih prostora, prirodnog bogatstva, brojnosti pučanstva i svog strahovitog ratnog veleobrta nije tako pripremio, a da mu mlada Europa svojim ideoložkim potencialom, svojim političkim sustavom, družtvovnim uređenjem i vojničkom spremom ne bi bila dorasla. Tek nekoliko mjeseci krvavih bitaka, koje su se odigrale u tim silnim prostorima, bitaka, koje je neprijatelj već u prvim danima otvoreno izbjegavao - njemačke su ga čete protjerale u unutrašnjost na daljine nezapamćenih razmjera.

Poglavnik je u svom pozivu hrvatskom narodu posebno naglasio, da tu veliku borbu protiv boljševizma vode dva vođe naroda: Führer Velikog Njemačkog Reicha i Duce fašističke Italije, zajedno s ostalim narodima Europe. Ti su vođe ratom donieli slobodu i hrvatskom narodu i u mnogome pridoniele nezavistnosti naše zemlje.

Uzme li se u obzir samo ta činjenica, razumljivo je, da je odziv hrvatskih muževa u početku borbi njemačke vojske na Iztoku bio upravo neočekivan. Ono, što nije bila u stanju izvršiti ta činjenica, izvršila je vojnička tradicija hrvatskog naroda i uljudbena povezanost nas i naših sjevernih prijatelja - i tako su u Hrvatskoj nastale legije svih vrsta oružja, koje su pokazale na Iztočnom bojištu ono, što su vjekovima pokazivah sinovi te zemlje, kada su bili u pitanju probitci Hrvatske.

Hrvatska je u ono vrieme tek nekoliko mjeseci živjela svojim samostalnim životom, ali to nije činilo nikakvih potežkoća, da mlada zemlja ne bi mogla pružiti svom velikom savezniku ono, što mu pripada po dužnosti, oduženju i poštenju.

Hrvatsko bojno zrakoplovstvo za prvih je dana borba na Iztoku ustrojavalo legionarsku bombašku i lovačku skupinu. U tim su skupinama bili zastupani najbolji hrvatski zrakoplovci, koji su se - znajući za težke borbe, koje ih očekuju - najspremnije odazvali svojoj dužnosti.

Već 19. srpnja 1941. našli su se pripadnici 5. zrakoplovne skupine u malom sjevero-njemačkom gradu, gdje su bili podvrgnuti posebnoj borbenoj izobrazbi. Građanstvo je te naše legionare pozdravilo srdačnošću, iskrenošću i cviećem. Prvih se dana moralo čvrsto prihvatiti posla. Vrieme je brzo prolazilo, a naši su mladi zrakoplovci prije polazka na bojište morali još puno toga naučiti. Naše su narodne snage u tim trenutcima bile upregnute u gradnju svoje mlade zemlje, no još uviek je Nezavisna Država Hrvatska bila sposobna poslati borce, koji će dostojno predstavljati naše oružje u sklopu s borbenim jedinicama njemačke vojske.

Prvih su se dana naši zrakoplovci 5. bombaške skupine vježbali na zrakoplovima uzorka Dornier, kako bi se s njima mogli koristno poslužiti u borbi. Bilo je malo potežkoća oko rukovanja sa svim mogućim spravama, koje je zrakoplovna tehnika ubacila u te odlične njemačke zrakoplove, tim više, jer ih prije naši zrakoplovci nisu imali prilike upoznati u tolikoj mjeri. Izvidnici i strielci imali su mnogo posla svojom izobrazbom, ali uloživši sav trud oko poznavanja novih mogućnosti, oni su za kratko vrieme svladali sve postavljene im zadaće. Što se tiče navigacije, kod nas u zemlji - kako kaže neki poznati njemački zrakoplovac - nije to baš tako velika mudrost, u zemlji, u kojoj izpod svakog briega teče po koja rieka. Kako bi nad silnim prostorima Iztoka takva navigacija bila nedostatna, te se navigaciji poklonilo mnogo pažnje.

Kada su naši zrakoplovci prošli tu svoju posebnu izobrazbu prožetu željeznom stegom, svojstvenom njemačkom narodu i njegovoj vojsci - dolazilo je polagano i vrieme za odlazak na bojište. Prije odlazka izvršen je pregled naših zrakoplovaca i njihovih stečenih sposobnosti.

U Königsbergu su odložene hrvatske odore i zamienjene njemačkim, na kojima su vidljivo označene naše boje. I sada se krenulo lagano prema Iztoku. Königsberg je ostao iza njih, a izpred njih se pružila daleka zemlja Sovjeta, u kojoj su se vodile strahovite borbe na zemlji i u zraku.

Grad Minsk bio je zadnja etapa na njihovom putu prema bojištu. Događalo se, da su na velikim postajama htjeli popiti po koju pivu ili vode, ali pošto svega toga nije bilo, u skupini se osjećalo, da su već duboko u Rusiji. Prolazili su kraj postaja, koje bi trebale biti željezničke postaje i koje su to nekada i bile, a iza njih su ih ruševine gradova podsjećale, da su na prostorima, kroz koje je prošao strahoviti vihor.

Naši su zrakoplovci stanovali u malim domovima na samim uzletištima. Na okolinu su se brzo priučili. Pomoćno osoblje je imalo pune ruke posla s upoznavanjem najosnovnijih zadaća, koje će donieti sutrašnjica.

Tako je započelo. 5. zrakoplovna skupina je počela letjeti. Ono, što je naučeno na izobrazbi u Njemačkoj, ovdje se je praktično dobro primienilo. Zapovjednik jata govorio je tom prvom prilikom: - Plankvadrat XY, selo sjeverno od ceste A i B. Imate? Nad cestom su još naše linije. Visina oblaka nad ciljem 1.200 metara. Letjeti preko A. pa onda desnim zavojem. Napadaj i - brzo kući! Sve jasno? A sada u zrakoplove! Za dvadeset minuta uzliećemo!

Prve dane letjela je skupina u zatvorenom sustavu. Prvi liet prema neprijatelju. Do cilja je bilo sve kako treba. Onda su izvidnici već opazili prve sovjetske lovce. Borba je počela. Nešto kasnije su se pridružili njemački lovci, koji su ih gotovo uviek pratili. Prvim lietovima prema neprijatelju dobro su položili izpite. Na prve lietove su s hrvatskim bombašima uviek letjeli njemački drugovi, ali došlo je vrieme njihovih samostalnih lietova i njihovih vlastitih borba.

Vrieme je donosilo sobom mnogo ugodnih i neugodnih događaja. Osjećali su svakim danom sve jače svu težinu zadaća, no oni su sve izvršili na veliko čuđenje i divljenje svojih njemačkih drugova. Borbe su bile sve tvrđe i tvrđe. Preletjeli su strahovite daljine, sudjelovali u svim mogućim zračnim borbama, kojih je bilo toliko i tako različitih, da bi sve njihove pojedinosti zapremile par debelih knjiga. Neprijatelja su gotovo danomice bombardirali i na tim lietovima doživjeli težke sukobe, opasne susrete s krhotinama protuzrakoplovnog topničtva, težka oštećenja na zrakoplovima, ali ono, što je bilo naređeno, izvršili su uviek i po svakom vremenu do kraja.

Kako su savezničke vojske stalno napredovale, hrvatski su bombaši bili prisiljeni mienjati uzletišta, jer bi inače ciljevi bili previše daleko. Stanovali su u dalekim ruskim sehma, blizu svojih uzletišta i svojih zrakoplova, s kojima su letjeli i pod najtežim vremenskim okolnostima. U svim su tim borbama mnogo naučili. Letjeli su kadkada po više puta dnevno na zadaće. Skupina je u par navrata preletjela i Moskvu. Prvi su puta preletjeli i bombardirali Moskvu poručnik Kuderna i narednik Kopecki. Poručnik Kuderna je - kako je to u svojim zapisima spomenuo njemački ratni izvjestitelj Rauchweter - u svom lietu nad Moskvom bio ranjen, a i zrakoplov mu je bio prilično oštećen. Kada se je vraćao, ni jedna sprava u zrakoplovu nije radila kako treba, pa se može smatrati njegov povratak lietom uz najveće opasnosti. Ipak se sretno vratio na svoje uzletište.

Nešto kasnije letjela je ciela skupina, koju je vodio bojnik Graovac, nad glavnim gradom Sovjeta gdje je bila pozdravljena težkom pucnjavom protuzrakoplovnih bitnica, ali je svoju zadaću izvršila. U okolini samog grada usredotočeno je mnogo protuzrakoplovnog topničtva, pa su za vrieme pucanja stvarane oko njih prave zavjese eksplozija, kroz koje su se probijali, kako je tko najbolje znao.

Prvi veliki uspjesi skupine podstrekavali su na nove podhvate i tih se dana nisu nikada vraćali na uzletišta, a da nisu letjeli u blizini ili nad glavnim gradom Sovjeta. Prilikom jednog takvog leta izgubila je skupina svog zapovjednika - bojnika Graovca. Zrakoplov težko pogođen krhotinama protuzrakoplovnog topničtva, nije se mogao više uzpraviti. Zapovjednik je nestao u dubini.

Udio hrvatskih bombaša u borbama na Iztoku bio je sve snažniji. Iza njih su bila već prva težka izkustva i ona škola, koju ne može zrakoplovac nigdje naučiti osim u ratu.

Letjeli su, borili se i za najvećih blagdana pod težkim vremenskim okolnostima, a poslijedci njihovih borbi bile su pobjede i uspjeh. Događale su im se i velike neprijatnosti, prisilna spuštanja, izbjegavali su smrti u svakom trenutku i brojili sve novije i novije pobjede. Susret s ruskom zimom ih je malo iznenadio, pa čak i ta zima zajedno sa težkim zadaćama, koje su izvršene za najvećih hladnoća, nije moglo spriečiti djelatnost.

Zapovjednik njemačke zrakoplovne pukovnije, u čijem su se sustavu borili, generalpukovnik (sada Feldmaršal) Freiherr von Richthofen odlikovao je 32 pripadnika ove skupine sa Željeznim Križem prvoga reda.

Kad je naša 5. zrakoplovna skupina dobila zapovied, da i opet jednom promieni svoje ratno boravište, da promieni uzletište, onda je zadnji redni broj u dnevniku letenja bio 1.332. Da, tisuću tri stotine trideset i dva ratna lieta izvršili su hrvatski zrakoplovci u sklopu savezničke njemačke vojske u borbi na Iztoku.

Nije to sitnica. Računajte samo.

Naša 5. zrakoplovna skupina bila je dva puta na sjevernom odsjeku Iztočnog bojišta. Prvi je puta - nakon dva i pol mjeseca školskog usavršavanja u Njemačkoj - bila na odsjeku oko Rževa, nekako od početka listopada 1941. do početka veljače 1942., a drugi puta od kraja lipnja do kraja listopada, opet na približno istom odsjeku, zapadno od Ilmenskog jezera, oko Rževa i pod Lenjingradom. To je ukupno 7 mjeseci, pa onda izpada prosjek od sedam zadaća na dan. Na oko i nije mnogo, ali uzmete li u obzir rusku zimu, koja je uledila mnoge djelatnosti vojske, a pogotovu zrakoplovstva (u tri mjeseca svega 372 lieta), zatim promjenljivost intenzivnosti napadaja i obrane, onda dobivate sasvim drugi poslijedak.

Bilo je naime dana, kad su iste posade polietale i po šest puta na dan, od ranog jutra do kasno u noć, samo s malim prekidima, da mehaničari pregledaju motore, da pomoćno osoblje utovari bombe i strjeljivo, a same posade da nešto zagrizu. Tako po danu, a noću pak rat živaca, jer je neprijatelj lietovima uznemirivanja nastojao slomiti udarnu snagu ujedinjene Europe.

Petrogradske biele noći, nisu ušle samo u prirodne nauke i književnost, nego eto i u zrakoplovstvo. Upoznali su ih i hrvatski zrakoplovci.

Bilo je to prošlog ljeta, kada je noć na bojištu pred glavnim gradom nekadašnje carske Rusije trajala jedva par sati. Noć? Ne, to je zapravo bio tek sumrak - biela noć. Još iza 10 sati u večer moglo se uzlietati i slietati na uzletištu, a već u 1 sat iza ponoći počelo je spremanje za nove dnevne zadaće, koje su bez ikakvih težkoća mogle početi u 3 sata.

To treba izdržati. A hrvatski zrakoplovci i mehaničari to su izdržali. Kako, to svjedoče odličja, hrvatska i njemačka, koja jasno priznaju njihova djela.

Zadaće hrvatskih bombaša bile su izvršivane nad samim bojištem. Nad samim bojištem i do 60 kilometara u neprijateljevu pozadinu (to znači i na Moskvu) oni su sipali svoje razorne i ubitačne terete s visina između 1000 i 5000 metara.

Mnogo je puta trebalo - koji puta i danima - napadati jedno te isto područje, možda i vrlo maleno, da se pomogne napredovanje kopnenih snaga. Ili je pak valjalo ometati neprijateljske napadačke namjere, okupljanje njegovih četa, pripremljene postave ili dovoz iz pozadine.

Jedva je bio koji let bez pratnje i obrane njemačkih - a neko kratko vrieme i španjolskih - lovaca. Ti ih pratioci nisu uviek mogh obraniti. Od neprijatelja u zraku nije bilo velike opasnosti, ali zato od onih sa zemlje. Sovjeti su upotrebljavali svuda vrlo mnogo zrakoplovnog topničtva, vrlo točnog, više lakog (do 2400 metara), nego težkog, s kojim su oko važnijih ciljeva stvarali prave zavjese obranbene vatre iznad koje ili kroz koju su mogli proći samo najsuvremeniji zrakoplovi. Zavjese su visjele po pet stotina metara izpod i isto toliko iznad visine zrakoplova, koji su nalietali, pa je bilo vrlo težko i uz najveću sreću probiti ili izbjeći te zavjese. Pa i onda, kada ih zrakoplovi uspiju nadletjeti ili probiti, dolaze u polje djelovanja drugih bitnica, dok one prve nastavljaju s podržavanjem zavjese.

Na odsjeku bojišta, nad kojim su hrvatski zrakoplovi izvršavali svoje zadaće, nije sve do zadnjih dana bilo opasnijeg protivničkog lovca. Tek su se sada pojavili i neki novi lovci, vrlo brzi i pokretni, čiju vrstu nije uspjelo ustanoviti, ali su po obrisima nalik na američku Aircobru.

Od sovjetskih strojeva najviše su upotrebljavane stare Rate ali u njima nisu bili vrstni zrakoplovci: premalo srdčani, pretjerano oprezni, oni su skoro uviek izbjegavali okršaje.

Snažnije je i sposobnije bilo neprijateljsko bombaško zrakoplovstvo, ali i ono je napadalo oprezno. Dolazilo je na bombardiranje redovito samo po noći, ili iznimno po danu, ako je bilo vrlo oblačno. Glavna svrha noćnih napadaja, rat živaca, nije bio postignut.

I bombaši, baš kao i lovci, potvrđuju slabo tvorivo sovjetskih zrakoplova. I naši su bombaši susretali u zraku, vidjeli oborene ili na osvojenim uzletištima nailazili zrakoplove toliko primitivne izgradnje, da bi bili suvremeni možda pred desetak godina.

Djelima hrvatskih zrakoplovaca - letača skoro su ravna i djela hrvatskih mehaničara. Ti bezimeni, zrakoplovci-neletači, bih su uviek spremni radnici i suradnici, orni, da prebrode i najveće težkoće. Za crnu mafiju - kako su ih prozvali po njihovim crnim radnim odiehma - nije bilo nikakvih problema. Nije bilo nikakvih problema niti onda, kada je zima predvidivo morala onemogućiti letenje uobće, a hrvatski su mehaničari znah osposobiti stroj i gorivo za puni pogon.

Zagrebačko uzletište je peto ratno boravište ove naše skupine borbenih zrakoplova. Ratno boravište kao i svako drugo, tek slučajno u njihovoj domovini, mnogome u njegovom rodnom gradu.

Oni se nisu vratili na odmor, nego i dalje žive svojim vojničkim životom - u borbama. I dalje oni uzlieću na zadaće, i dalje oni osposobljuju zrakoplove, da pridonesu konačnom smirenju svoje Domovine.

 

 

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : 1. Hrvatska bombaška skupina.

 

 

 

Informacije o nizu :

Niz se sastoji od maraka od 5 Banica, 10 Banica, 20 Banica, 25 Banica, 50 Banica, 75 Banica, 80 Banica i 90 Banica.

 

Količina u nizu :

Veličina :

Dan izdanja :

Količina niza :

Zupčani niz :

Nezupčani niz :

Arak :

Kupi ovdje :

 

 

 

 

 

 

 

 

8

2,5 x 3,5 cm

10.4.1993

150 zupčani niza.
500 nezupčani niza.

39,00 €

29,00 €

219,00 €

 

 

HRVATSKA ODLIKOVANJA LEGIJE :

VOJNIČKI RED ŽELJEZNOG TROLISTA II. STUPNJA S PRAVOM NA NASLOV VITEZA :

- podpukovnik Franjo Džal.

 

VOJNIČKI RED ŽELJEZNOG TROLISTA III. STUPNJA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  podpukovnik Franjo Džal;

-  satnik Josip Hellebrant;

-  nadporučnik Roko Mirošević i Albin Starc;

-  poručnik Cvitan Galić;

-  zastavnik Tomislav Kauzlarić;

-  častnički namjestnici Josip Telar i Vilim Vrbanović.

 

VOJNIČKI RED ŽELJEZNOG TROLISTA III. STUPNJA :

-  pukovnici Ivan Mrak i Dragutin Rubčić;

-  podpukovnik Nikola Mikec;

-  bojnici Vladimir Ferenčina, Vladimir Graovac i Boris Kello;

-  nadsatnik Zlatko Stipčić;

-  satnik Ivan Višnjić;

-  nadporučnik Ljudevit Bencetić;

-  poručnici Slavko Boškić, Cvitan Galić i Ivan Mesić;

-  častnički namjestnici Franjo Krasnik i Stjepan Martinašević.

 

RED KRUNE KRALJA ZVONIMIRA I. STUPNJA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

- nadporučnik Roko Mirošević.

 

VELIKA SREBRNA KOLAJNA POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA ZA HRABROST :

-  podpukovnik Franjo Džal;

-  bojnik Vladimir Ferenčina;

-  nadsatnik Zlatko Stipčić;

-  satnici Franjo Gospodarić, Stanko Kovačević, Josip Hellebrant i Ivan Šimek; nadporučnici Ljudevit Bencetić, Ivan Boko, Ljudevit Katušić, Asim Nožić, Ivan Pavelić, Albin Starc i Franjo Veličan;

-  poručnici Dragutin Arar, Anđel Benkovlć, Slavko Boškić, Cvitan Galić, Fedor Jaugust, Josip Jordanić, Mato Kreitner, Jure Lasta, Stjepan Ljubić, Juraj Martinčić, Ivan Mesić, Marin Perović, Nikola Pindulić, Ivan Prezel, Karlo Senčić i Mirko Vreš;

-  zastavnici Tomo Kauzlarić, Josip Peršić, Đuro Pichler i Tihomir Simčić;

-  činovnik Ivan Matijević;

-  častnički namjestnici Juraj Babić, Julije Batalo, Maks Dominko, Zvonimir Falica, Mihajlo Hajduković, Marko Lekčević, Mato Loparić, Stjepan Martinašević, Ferdinand Melkus, Mate Rogić, Franjo Sinčić, Nikola Stilinović, Ivan Šarinić, Pavao Švenda, Zvonko Švigir, Josip Telar i Vilim Vrbanović;

-  stožerni narednici Josip Ban, Čedomir Čorkalo, Ivan Dobrijević, Eduard Hirzl, Mihajlo Karamatlć, Stanko Kovačević, Vjekoslav Medić, Nikola Pavlović i Arnold Pohl;

-  narednik Vjekoslav Serentin.

 

VOJNIČKI RED ŽELJEZNOG TROLISTA IV. STUPNJA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  podpukovnici Pavao Sić i Zlatko Sintić;

-  bojnici Ivan Cenić i Mato Čulinović;

-  nadporučnici Ljudevit Katušić i Franjo Veličan;

-  poručnici Anđel Benković, Stjepan Horvat i Marin Perović;

-  zastavnik Josip Peršić;

-  častnički namjestnici Mato Loparić, Pavao Švenda i Zvonko Švigir;

-  stožerni narednici Josip Ban, Čedomir Čorkalo i Slavko Šinik;

-  narednik Aleksandar Grgurić.

 

VOJNIČKI RED ŽELJEZNOG TROLISTA IV. STUPNJA :

-  bojnik Erich Schwelbach;

-  satnici Vikentije Guma, Stanko Kovačević i Vicko Krelja;

-  nadporučnik Stjepan Knez;

-  poručnici Josip Jordanić, Ljudevit Marić, Ivan Mesić i Đuro Vlnković;

-  častnički namjestnik Ivan Antić;

-  stožerni narednici Ernest Gumhold, Veco Miković i Safet Mesihović;

-  narednici Božo Čorkalo i Zvonko Kvakić.

 

MALA SREBRNA KOLAJNA POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA ZA HRABROST :

-  pukovnik Hinko Hubl;

-  bojnici Ivan Cenić i Vladimir Ferenčina;

-  nadsatnici Stjepan Kovačević i Zlatko Stipčić;

-  satnici Vladimir Bosner, Ivan Cvenček, Arsenije Ikonjikov, Vladimir Španić i Ernest Turko;

-  nadporučnici Ljudevit Bencetić, Ivan Gregor, Ivan Jergović, Mato Jurković, Vjekoslav Rušec, Albin Starc, Zvonimir Šimunec i Marko Veselinović;

-  poručnici Slavko Boškić, Vilim Cirger, Nikola Kaladin, Juraj Lasta, Ivan Matiegka, Ivan Prezel, Karlo Senčić, Ignac Skeledžija, Kazimir Schneemann i Đuro Vinković;

-  zastavnici Mijo Abičić, Tomislav Kauzlarić, Koloman Kereškenji, Josip Peršić, Đuro Pichler, Bogumil Rotter i Tihomir Simčić;

-  činovnik Mirko Miklečić;

-  častnički namjestnici Ivan Antić, Živko Džal, Filip Freund, Milan Knezi, Franjo Krasnik, Milan Korica, Stjepan Martinašević, Šerif Mehanović, Ljudevit Oršić, Đuro Senel, Branko Šandor, Hinko Štefani, Ferdo Valić, Albin Vouk i Franjo Šupec;

-  stožerni narednici Dragan Dürr, Ernest Đuklć, Sulejman Kulenović, Božo Kunst, Franjo Korečić, Miroslav Lenardić. Stanko Lešić, Juraj Ferković, Mirko Ružička, Božo Šaban, Slavko Šinik, Sulejman Vascarac i Stjepan Žubrinić;

-  narednici Branko Gergo, Petar Grubanović, Ante Pavić i Stjepan Radić.

 

RED KRUNE KRALJA ZVONIMIRA III. STUPNJA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  podpukovnik Josip Lankaš;

-  bojnik Bela Galanthay;

-  satnici Franjo Gospodarić i Ernest Turko.

 

BRONČANA KOLAJNA POGLAVNLKA ANTE PAVELIĆA ZA HRABROST :

-  podpukovnik Franjo Džal;

-  satnici Konstantin Busov, Josip Hellebrant, Ferdo Kukovec i Dragutin Stanin;

-  nadporučnici Dominik Berce, Dragutin Cvenić, Emil Fiedler, Stjepan Knez, Ivan Orlić i Marijan Pavlović;

-  poručnici Vladimir Ahmedagić, Dragutin Ar, Artur Catinelli, Esad Hasanbegović, Nikola Ivković, Walter Kojc, Šime Kvarantan, Miljenko Lipovščak, Ivan Marović, Juraj Martinčić, Viktor Molnar, Srećko Rubić, Karlo Senčić, Josip Šafar, Đuro Švarc, Stjepan Vlajnić, Božidar Wagner, Hugo Wanek i Oto Župančić;

-  zastavnici Rudolf Kindy, Đuro Pichler, Antun Stanešić i Stjepan Schremlein;

-  častnički namjestnici Tomo Avi, Križo Bugarija, Živko Džal, Huso Jaganjac, Juraj, Kovaćić, Milan Korica, Milan Knezi, Ljudevit Oršić, Jakov Rosandić, Vjekoslav Sorić, Leopold Seibl, Miloš Štrbac, Stjepan Schwemlein, Ferdo Valić i Antun Zalar;

-  stožerni narednici Salih Hadžiomerović, Sulejman Kulenović, Božo Kunst, Ivan Laškarin, Dragutin Marković, Vladimir Pavlović i Antun Radić;

-  narednici Ivan Brkljačić, Vjekoslav Cmić, Drago Čondrić, Dragutin Žauher i Josip Živković;

-  vodnik Vladislav Wündisch.

 

SREBRNA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  nadsatnici Ljudevit Agić i Stjepan Milčić;

-  nadporučnik Vinko Babaja;

-  poručnik Dragutin Ivanić;

-  častnički namjestnici Vjekoslav Cvijariović, Stjepan Juričić, Nikola Spajić i Stanko Šušterčić.

 

SREBRNA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA S MAČEVIMA :

-  sitožerni narednik Petar Papac.

 

SREBRNA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA NA RATNOJ VRPCI :

-  satnici Ivan Cenić, Ivan Višnjić i Franjo Wagner;

-  poručnik Vilim Linić;

-  častnički namjestnici Drago Binder i Josip Butković;

-  stožerni narednici Dragutin Palljan i Ivan Rubčić.

 

BRONČANA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  častnički namjestnici Albert Bračun i Ivan Sekereš;

-  stožerni narednici Ivan Anđelić, Dušan Binder, Josip Bolanča, Lovro Kovačević i Radoslav Sablić;

-  narednik Emil Stiegler.

 

BRONČANA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA S MAČEVIMA :

-  stožerni narednik Stanko Lešić;

-  narednici Ante Bubrić, Ivo Božičević, Mirko Korečić, Ante Pogorelić i Vjekoslav Serentin.

 

BRONČANA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA NA RATNOJ VRPCI :

-  satnik Ivan Šimek;

-  častnički namjestnici Nikola Bačić, Ivan Galović, Josip Klausar i Zvonimir Marjanović;

-  stožerni narednici Ivan Babogredac, Cvjetko Gregov, Eduard Fllipovlć, Franjo Kurtanjek, Ljudevit Kušton, Stanko Lesić, Ivan Lovrić i Vladimir Pavlović;

-  narednici Ismet Čaušević, Stjepan Kos, Ivan Krznarić, Anton Kamenšček, Antun Matijašević, Matija Merlić, Ljubomlr Mileusnić, Ivan Srzić, Zdravko Šćirek i Vilim Wagner;

-  vodnici Karlo Ilić, Branko Kosanović, Maks Krulc, Stjepan Rak, Matlja Sokac i Vinko Špero.

 

ŽELJEZNA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA S HRASTOVIM GRANČICAMA :

-  stožerni narednici Petar Cofek i Oto Leniček;

-  narednici Ivan Horvat, Kazimir Kordić, Ivan Povrlišak i Tomislav Vučo; vodnik Džamid Ibričević.

 

ŽELJEZNA KOLAJNA KRUNE KRALJA ZVONIMIRA NA RATNOJ VRPCI :

-  častnički namjestnik Vjekoslav Cvljanović;

-  stožerni narednici Ivan Ostojić, Dragutin Palijan i Josip Ušljebrk;

-  narednici Ibrahim Bikić, Petar Katić i Franjo Kurtanjek;

-  vodnici Petar Crnković, Halib Kalić i Rudolf Žorat.

 

 

NJEMAČKA ODLIKOVANJA LEGIJE :

ŽELJEZNI KRIŽ I. STUPNJA :

-  podpukovnik Franjo Džal;

-  bojnici Mato Čulinović, Vladimir Ferenčina, Vladimir Graovac i Boris Kello;

-  nadsatnik Zlatko Stipčić;

-  satnici Franjo Gospodarić i Stanko Kovačević;

-  nadporučnici Ljudevit Bencetić, Ivan Boko, Ljudevit Katušić, Roko Mirošević, Asim Nožić, Ivan Pavelić i Albin Stare;

-  poručnici Anđel Benković, Cvitan Galić, Fedor Jaugust, Josip Jordanić, Mato Kreitner, Marin Perović, Josip Pavlović, Ivan Mesić, Mirko Vreš;

-  zastavnik Josip Peršić;

-  činovnik Ivan Matijević;

-  častnički namjestnici Juraj Babić, Julije Batalo, Zvonimir Falica, Franjo Krasnik, Mato Loparić, Mate Rogić, Franjo Simčić, Nikola Stilinović, Pavao Švenfa, Zvonko Švigir, Josip Telar i Vilim Vrbanović;

-  stožerni narednici Josip Ban, Čedomir Čorkalo, Ivan Dobrijević, Eduard Hirzl, Veco Miković, Nikola Pavlinić i Slavko Sinik;

-  narednici Aleksandar Grgurić, Franjo Korečić i Ante Pavić.

 

ŽELJEZNI KRIŽ II STUPNJA :

-  podpukovnici Franjo Džal i Nikola Mikec;

-  bojnici Vladimir Ferenčina i Boris Kello;

-  nadsatnik Zlatko Stipčić;

-  satnici Franjo Gospodarić, Vikentije Guma, Josip Hellebrant, Stanko Kovačević i Vladimir Spanić;

-  nadporučnici Ljudevit Bencetić, Ivan Boko, Ivan Jergović, Ljudevit Katušić, Roko Mirošavić, Asim Nožić, Ivan Pavelić, Albin Starc i Franjo Veličan;

-  poručnici Boris Bedenik, Anđel Benković, Cvitan Galić, Stjepan Horvat, Josip Jordanić, Juraj Lasta, Mato Kreitner, Ljudevit Marić, Ivan Mesić, Josip Pavlović, Marin Perović, Nikola Pindulić i Mirko Vreš;

-  zastavnici Tomislav Kauzlarić, Josip Peršić i Bogumir Rotter;

-  činovnici Ivan Matijević i Mirko Miklećić;

-  častnički namjestnici Ivan Antić, Juraj Babić, Julije Batalo, Maks Daminko, Zvonimir Falica, Filip Freund, Mihajlo Hajduković, Franjo Krasnik, Mato Lekšević, Mato Loparić, Stjepan Martinašević, Ferdinand Melkus, Mate Rogić, Franjo Simčić, Đuro Senel, Nikola Stilinović, Ivan Šarinić, Branko Šandor, Pavao Švenda, Zvonko Švigir, Hinko Štefani, Božo Telar, Josip Telar i Vilim Vrbanović;

-  stožerni narednici Josip Ban, Čedomir Čorkalo, Ivan Dobrijević, Dragan Dürr, Ernest Gumhold, Eduard Hirzl, Mihajlo Karamatić, Stanko Kovačević, Miroslav Lenardić, Vjekoslav Medić, Veco Miković, Safet Mesihović, Nikola Pavlović, Arnold Pohl, Stanko Šinik i Stjepan Žutorinić;

-  narednici Božo Čorkalo, Silvestar Car, Pavao Gregurić, Aleksander Grgurić, Franjo Koračić, Zvonko Kvakić, Ljubomir Manestar, Ante Pavić, Stjepan Radić, Stjepan Ružić i Vjekoslav Serentin.

 

ORAO ZA ZASLUGE I. STUPNJA S MAČEVIMA :

-  pukovnik Adalbert Rogulja.

 

KOLAJNA ZA ZASLUGE U RATU II. STUPNJA S MAČEVIMA :

-  satnici Milutin Seidl i Rudolf Winkler;

-  poručnici Vilim Linić i Kazimir Schneeman.

 

KOLAJNA ZA ZASLUGE U RATU II. STUPNJA :

-  častnički namjestnici Vjekoslav Cvijanović;

-  stožerni narednici Franjo Kurtanjek, Stanko Lešić, Pero Papac;

-  narednici Ante Bubrić, Ivan Božičević, Mirko Korečić, Ljubomir Mileusnić, Ante Pogorelić, Nikola Radoš i Vjekoslav Serentin;

-  vodnici Petar Crnković, Karlo Ilić i Vinko Šparo.

 

 

 

 

 

 

 

[ Pročitajte više ] o tome dali desno navedeno piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića (slika gore) koja je tiskana 1977. i 1982. godine u Rijeci.

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 95.

”... Kaži, slaži nešto. Da se nadamo. ... . Znamo da nije istina. Ali ti reci, prevari, izmisli, ako još imas dušu. ... Neka slaže šta bilo. ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 118.

" ... Laž. To je prva riječ koju izgovori, i ponovi je, ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 135.

" ... Ropstvo, to je : smrtnonosne su istine. Zato se i viču i šapuću laži. Svima i svakome. Laže okupator, lažu izdajice, lažu i borci za slobodu. Lažemo da bismo prevarili sebe, da utješimo drugoga; lažemo iz suosjećanja, lažemo da nas ne bude strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tuđu bijedu. Lažemo iz ljubavi i čovječosti, lažemo zbog poštenja. Lažemo radi slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lazemo stvaralacki, mastovito, inventivno. ... Laž je nužda : biološka, psiholoska, nacionalna, politička.  ... Beograd u ovim danima - to je apokalipsa laži. ..."

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 168.

" ... Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do nevjerovatnih razmjera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici, na rang-listi vrlina, poslje hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., nas stručnjak za njihovu povijest, priznaje da ne zna nijedan narod koji je u nacionalnim i političkim borbama uspio tako uspješno i sretno da se koriste sredstvima obmane, prijevare i laži svojih protivnika i neprijatelja kao što su to uspjeli Srbi. Oni su pravi umjetnici laži. ..."

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 213.

" ... Zar ne vidite koliko se narod iskvario, lažljiv je, on smatra suzdržanost i neiskrenost za mudrost i vještinu. ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 222.

" ... Sramota. Pijete, lažete, neradnici ste, ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 226.

" ... Lažete. Svi lažete. ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 290.

" ... Lažete. Neumorno lažete sebe. I pored svega što se dogodilo i što se još događa. ... "

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 9.

"...  Šutio sam puno, uporno razmišljao i brinuo, ispitivao se, prisjećao, traŽio savjete iz knjiga i prijatelja, lagao i lagao sebe, izmišljao, ..."

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 133.

"... Laž. Velika laž vojsku obara. Cijelu državu. ..."

Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 212.

"... Laž. Tolike laži, sva sječnja. ... "


Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941” : "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže :
"Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao :
"Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"

Sigmund Neumann zapisao je : “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije : “Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne cijeline i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa tisuće ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobjeda. Farsa za farsom! Nadrealizam povijesti".

1871. godine je srpski književnik Milan Đakov Milićević napisao :
"Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"

Leo Freundlich : "Za Srbe je najveći neprijatelj istina. Ona ugrožava njihov opstanak!

Srpski Vladika Grigorije Durić : "Jer smo u ovom potonjem ratu, gubili bitke. A bili smo brojniji ... I nemojte da govorimo kako nismo izgubili u ovom ratu. ... Jer smo prvi po pušenju, prvi smo po psovanju, prvi smo po laganju, .... Prvi smo po oboljenima fizičkim i psihičkim. To ne služi na čast i na slavu."

Dragoljub Mićunović, profesor filozofije na Sveučilištu u Beogradu i predsjednik Demokratske stranke u Srbiji : "Srpska istorija (povijest) je lažna!"

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori su poznate izreke : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade!” i “U lažima su duge četničke brade!”

Srpski Patrijarh Pavle je rekao kad se je obraćao studentima kod Terazijske Česme na radiju B92 : „Budimo ljudi iako smo Srbi“.

Sve je rečeno!

 

 

Da se malo nasmijemo :

Hrvati :

Takozvani Srbi :

 

 

 

Prvi roman :

Petar Zoranić “Planine”, 1536.
(Objavljen 1569).

Atanasije Stojković “Astrid i Natalija”, 1801.

Prvi dramski tekst :

Hanibal Lucić “Robinja”, 1530.

Stefan Stefanović “Smrt Uroša V.”, 1825.

Prva opera :

Vatroslav Listinski “Ljubav i zloba”, 1846.

Stanislav Binički “Na uranku”, 1903.

Prvo javno kazalište :

Hvar (najstarije u Evropi!), 1612.

Srpsko narodno pozorište, 1861.

Prvo sveučilište :

Sveučilište u Zadru, 1396.

Sveučilište u Beogradu, 1808.

Prvo sveučilište s neprekinutim radom :

Sveučilište u Zagrebu, 1669.

Sveučilište u Beogradu, 1808.

Prvi zakonik / statut :

Korčulanski statut, 1214.

Dušanov zakonik, 1349.

Drugi zakonik / statut :

Dubrovački statut, 1272.

 

Treći zakonik / statut :

Vinodolski zakonik, 1288.

 

Četvrti zakonik / statut :

Brački statut, 1305.

 

Peti zakonik / statut :

Zadarski statut, 1305.

 

Šesti zakonik / statut :

Lastovski statut, 1310.

 

Sedmi zakonik / statut :

Splitski statut, 1312.

 

Osmi zakonik / statut :

Rapski statut, 1328.

 

Deveti zakonik / statut :

Hvarski statut, 1331.

 

Deseti zakonik / statut :

Mljetski statut, 1345.

 

Prva gimnazija :

Gornjogradska gimnazija, 1607.

Prva kragujevačka gimnazija, 1833.

Takozvani Srbi se prave ludi pa tvrde da je prva srpska gimnazija bila u “Sremskim Karlovcima” iz 1791 godine! Ne! Tada su Srijemski Karlovci” bili dio kraljevine Hrvatske i Slavonije unutar Austro-Ugarske u ugarskim dijelu. Srbi su taj dio Srijema tek 1918. godine okupirali a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske su se Srijemski Karlovci zvali Hrvatski Karlovci i bili od 1941-1945 dio Nezavisne Države Hrvatske!

Prvi rječnik :

Petar Lupis Valentian, 1527.

Vuk Stefanović Karadžić, 1818.

Drugi rječnik :

Faust Vrančić, 1595.

 

Prva gramatika :

Bartol Kašić, 1604.

Vuk Stefanović Karadžić, 1814.

Prva tiskana knjiga :

“Misal po zakonu rimskog dvora”, 1483.

Četvorojevanđelje”, 1537.

Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!

Prvi pisani spomenik :

“Bašćanska ploča”, 1100.

“Miroslavovo jevanđelje”, 1195. godine.

Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!

Prva kovanica :

1196. godine.

Između 1228 i 1234. godine.

Prvo kraljevstvo :

925. godine.

1217. godine.

Prvi knez :

Primorska Hrvatska :

- nepoznato ime (otac Porge) 630. - 638. godine
- Porga 640. - 680. godine


Panonska Hrvatska :

Vojnomir 791. - 810. godine

Srbi fantaziraju da je Srbija bila kneževina od 626 godine, ali se tek može jedva nešto naći o knezu Višeslavu koji je vladao od 730. do 780 godine.

Zamisliste : vladao je 50 godina u dobi kad je rijetko netko uspio u tim vremenima napunit 50 godina života!

Malo su se zajebali : Raška = (H)R(v)aška je od 631. - 806. godine bila provincija Hrvatske!
Znaći da je onda bio Višeslav Hrvat?

Dobro da su Srbi to onda sami potvrdili!

Hahhahahahaahahahahaha!

Najstarija očuvana kruna :

1380. godina.

Čuva se u Zadru, teška kruna od čistog
zlata, dragih kamenja i perli.
Kraljica Jelisava Anžuvinska-Kotromanić je za tu krunu izvela vez u tehnici zlatoveza koji je isto očuvan.
[ Pročitaj više ]

1904. godina.

Izrađena od nekvalitetnih pozlačenih materijala i jako malo pravog zlata.
Čisti šund sa vrlo malo vrijednosti.
Kruna “Jugo” kvalitete ... obično sranje.
[ Pročitaj više ]

Najstarija očuvana zastava :

1647. godina.
Ta je zastava najstarija poznata hrvatska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija.
[ Pročitaj više ]

1655. godina.
Ta je zastava najstarija poznata srpska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija.
[ Pročitaj više ]

Najstariji grb :

830. godina.
Misal bana Pribine je tiskana 830. godine na kojim se vidi ne samo hrvatski grb sa prvim bijelim poljem nego i hrvatski troplet.
[ Pročitaj više ]

1217. godina.
Kraljevina Srbija : grb sa dvoglavnim orlom (bez 4C).
[ Pročitaj više ]

Na najstarijoj karti :

1154. godina.
Hrvatska se nalazi na karti s imenom “Tabula Rogeriana.” iz 1154. godine kartografa al-Idrisi za Roger II. od Sicilije.
[ Pročitaj više ]

1514. godina.
"Carta marina" iz 1516 godine Nijemaca Waldseemüllera an kojoj se vidi prvi put ime “Servia” (Srbija) = zemlja sluga.
[ Pročitaj više ]

Najstariji kraljevski pečat :

1058. godina.
Pečat kralja Krešimira, vladara Dalmacije i Hrvatske (SIGILLUM REGIS CRESIMIR RI DALMAT[C]HROA[T]).
[ Pročitaj više ]

1217. godina.
Pečat Stefana Prvovenčanog (vladao 1196–1227), prvog krunjenog srpskog kralja (od 1217 godine).
[ Pročitaj više ]

Najstariji Sabor :

1273. godina.
Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 19. travnja 1273. godine (u Zagrebu), a održan je kao Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis). Na tom su saboru plemići i crkveni velikodostojnici donijeli prve poznate zaključke, odnosno statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom).
[ Pročitaj više ]

1804. godina.
Najstariji i najznačajniji sabor u novijoj srpskoj povijesti je Sabor u Orašcu, održan na Sretenje 1804. godine, kojim je započeo Prvi srpski ustanak. Na tom skupu u Marićevića jaruzi, srpske stariješine su izabrale Karađorđa Petrovića za vođu ustanka protiv dahija, što je vodilo ka oslobođenju Srbije.

[ Pročitaj više ]

 

 

Download : kompilacija “Hrvatsko Ognjište”.

 

Za Vas smo sastavili kompilaciju “Hrvatsko Ognjište” sa hrvatskim bendovima Transponder (Electronic Body Music, Dark Electro),
Ton Agram (Oldschool & Rhythmic Industrial, Rhythm N´ Noise), Kybernaut 783 (Aggrepo, Techno Pop, Electro, Space Synth,
Synthwave, Vocoder Electronics) i Bleiburg (Dark Electro).

Podržite naš rad sa Downloadom ove kompilacije. Hvala Vam!

 

1-01 Transponder - 10 Travanj
1-02 Transponder - Bad Blue Boys
1-03 Transponder - My Way Back Home
1-04 Transponder - The Urban Soldier
1-05 Transponder feat. Human Nihil & Leaether Strip - When We Return To Bleiburg
1-06 Transponder - It´s Too Late Now
1-07 Transponder - The Urban Soldier
1-08 Transponder - The War Is Never Over
1-09 Transponder feat. Leaether Strip - Kampf, Sieg oder Tod
1-10 Transponder - These Stormy Nights
1-11 Transponder - Kape sa znakovljem
1-12 Transponder - 5 kilometara užasa i tragedije
1-13 Transponder - 10 Travanj (Extended Version)

2-01 Ton Agram - Nikada više u Beograd
2-02 Ton Agram - HOSovac
2-03 Ton Agram - Vukovar
2-04 Ton Agram - Domu, rodu i najvećem sinu
2-05 Ton Agram - Četničke horde
2-06 Ton Agram - Neprirodno i protunaravno
2-07 Ton Agram - Srijem
2-08 Ton Agram - Radio Zagreb
2-09 Ton Agram - Batschka
2-10 Ton Agram - Lažes kao Srbin
2-11 Ton Agram - Tko vam jebe mater srpsku?
2-12 Ton Agram - Good-Bye S(R)AO Krajina
2-13 Ton Agram - Krugovalna postaja
2-14 Ton Agram - Šetnja srpskih opanaka
2-15 Ton Agram - Ognjevi
2-16 Ton Agram - Bleiburg

3-01 Ton Agram - U.S.K.
3-02 Ton Agram - Jel to jasno?
3-03 Ton Agram - Akcija Feniks ´72
3-04 Ton Agram - Odgovor
3-05 Ton Agram - Rekao mi je tata
3-06 Kybernaut 783 - Marija Oršić
3-07 Bleiburg - Izobrazba
3-08 Bleiburg - Na rad
3-09 Bleiburg - Tri srca junačka
3-10 Bleiburg - The Great British Betrayal
3-11 Bleiburg - Awaking Of A Dead Hymn
3-12 Bleiburg - Domovino


[ DOWNLOAD OVDJE ]

Formati : 320 kBit/s mp3, FLAC, ALAC (Apple Lossless), AAC, Ogg Vorbis,
WAV ili AIFF.

 

 

Internet radio “Krugoval” :

 

 

[ Program ]

 

Download kompilacija
“Hrvatsko Ognji
šte” :

 

 

Sastavili smo za vas Download kompilaciju “Hrvatsko Ognjište” koju možete skiniti kao mp3, WAV i u puno više formata na našoj stranici.

[ Download ]

 

Veliki intervju sa vođom Hrvatskog Ognjišta!

 

H

O

 

Vođa “Hrvatskog Ognjišta”, Barun Stjepan plemeniti Rukavina von Morgenstern nam je u velikim intervjuu odgovorio na sva naša pitanja.

[ Pročitaj intervju ovdje ]

 

Novo u dućanu :

 

 

Gore : Raritet emigracije Nezavisne Države Hrvatske : 5 Kuna, 1991 u sešt različitih metala.

[ Kupi ovdje ] [ Više informacija ]

 

 

Gore : Džepni sat firme Zenith sa Rubinima sa državnim grbom Nezavisne Države Hrvatske i "Za dom Spremni" urara Joze Mažurića iz Mostara.

[ Kupi ovdje ]

 

 

Gore : Jedan od tri srebrena prstena njemačke vojne udruge “Handžar” (Handschar) izdan 10.4.1955 godine.

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

 

Gore : Emigracija Nezavisne Države Hrvatske je izdala nekoliko vrlo rijetkih niza maraka.

[ Kupi ovdje ]

 

 

Gore : Evo još nekoliko primjera iz bogati filatelistički izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske.

[ Kupi ovdje ]

 

 

Gore : Ima još hrvatski Muslimana iz Sandžaka koji nisu tijekom 111 godina krivoslavno nesveto-savske okupacije balkanski nomada zaboravili na dan 29.4.1941, kad se je Sandžak priključio samovoljno Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Ti patrioti iz jednog dijela navijača
FK Novi Pazar (Torcida Novi Nazar) su izdali na sječanje na taj datum
29.4.2024 niz sa 24 maraka od kojih četri možete vidjeti gore.

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

 

Gore : 1993 godine je HOS izdao dva različita niza maraka. Oba niza su ograničena na 200 komada. Gore vidite prvi niz.

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

 

Gore : drugi niz HOSa iz 1993 godine.

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

 

Gore : Njemačka vojna udruga “Handschar” je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

 

Gore : Još nekoliko primjera izdanja njemačke vojne udruge “Handschar” :

[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]

 

Srbi plačali Turcima 200 godina srpske gejeve!

 

 

Jeste li čuli za ĐOJLENJE?

Prije gotovo 200 godina Srbija je iz budžeta plaćala mlade srpske gejeve/pedere da budu LJUBAVNICI TURCIMA! Kasnije su ti isti postali svečenici u srpskoj crkvi.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska (br)ekavica preplavila hrvatski Jadran!

 

 

Srbi koji su došli raditi u Hrvatskoj su preplavili kafiće, restorane, vinoteke,
... i bez srama pričaju za Hrvate odvratnom (br)ekavicom umjesto da pričaju u Hrvatskoj hrvatski jezik.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Rasni zakoni već 1940. godine u veliko-srpskoj tvorevini zvanoj Kraljevina Jugoslavija!

 

 

Nezavisna Država Hrvatska je za njemačko priznanje morala primiti 1941. godine rasne zakone a domaći crveni tifusari i jugo-srpski okupatori taje da ih je Kraljevina Jugoslavija uvela već godinu dana prije : i to SAMOVOLJNO!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Čestit Srbin Igor Vukić dokazao srpsku i komunističku mitomansku laž o Jasenovcu i “logoru za (bre) decu”!

 

 

Čestit Srbin Igor Vukić dokazao veliko-srpsku i četničku laž o Jasenovcu i navodnim logoru za djecu!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Prva hrvatska kovanica 32 - 38 godina prije prve srpske :

 

 

Srpski džoljenci ignorirau činjenicu da su Hrvati 32-38 godina prije Srba kovali svoj novac. Teški "istoričar" iz Hrvatske Goran Šarić (inače sluga četnika) se pravi lud o toj temi. Njemu i njegovim bradatim neznalicama možemo pomoči liječiti njihovo neznanje o prvoj hrvatskoj kovanici na ovim prostorima iz 1196. godine.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Pet razloga zašto Tesla ne može biti takozvani “Srbin” :

 

 

Pošto takozvani “Srbi” nemaju svoje, kradu tuđe teritorije, tuđu povijest i tuđi jezik i pretvaraju tu krađu u svoje. Tako su i svijetu tumačili da je Hrvat Tesla takozvani “Srbin”, ali laž ostaje laž!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Srpska nekultura psovki :

 

 

Fuj : srpski primitivizam se može vidjeti najbolje u srpskoj nekulturi  psovke u njihovim jeziku i mentalitetu!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Zamislite : “Velika Smradija” postojala prije nego što je Stefan Nemanja izmislio Srbe 1317. godine!

 

 

Bezpovijesni Srbi u svojim ludilu su izmislili nekakvu “Veliku Smradiju” već u 490. godini sa 40 nepostojećih kraljeva a tvrde da su tada Hrvatska, Bosna, Raška itd. bile srpske provincije!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Novak Đoković obožava smrdljivog Dražu Mihailovića :

 

 

Po ocu Crnogorac a po majci Hrvat ali poznati tenisac Novak Đoković hoće biti Srbin koji podržava najveći ološ Balkana : smrdljive četnike! Na slici se vidi on sa rakijom s imenom “Draža”. Fuj! Srami se! Jadna ti hrvatska majka!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Perverzna četnička laž da su Hrvati izumili “Srbosjek”!

 

 

Jedna od zadnjih vjekovnih laži krivoslavne-nesvetosavske četničke SrBANDE je da su Hrvati navodno izumili i navodno koristili takozvani “Srbosjek”. Srušili smo i tu četničku laž!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Koje su tadašnje države priznale Nezavisnu Državu Hrvatsku?

 

 

Smrdljivi krivoslavni nesveto-savski četnici i domaći crveni tifusarski ološ i suge Beograda vole lagati da niti jedna zemlja nije priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku. Dali je to zbilja tako ili je tokao uvijek tipična jugo-srpska i četnička laž?

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske : dr. Ante Pavelić.

 

 

Poglavnik dr. Ante Pavelić se je rodio 14. VII. 1889 u Bradini kraj Konjica i umro od posljedica četničkog atentata u egzilu u Madridu 28. XII. 1959. Poglavnik dr. Ante Pavelić je radi jugo-srpske okupacije Hrvatske 1929. godine osnovao Ustaški pokret. Kao Poglavnik je vladao od 1941-1945 Nezavisnom Državom Hrvatskom.

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Mokri snovi krivoslavni nesveto-savski Turaka : Hajduk Split je navodni “srpski” klub!

 

 

Otkrili smo kad su krivoslavni nesveto-savski Turci počeli lagati o grbu Hajduka Splita i da je Hajduk Split navodno “srpski” klub jer su ga osnovali navodno takozvani “Srbi”! Otkrili smo čak i ime srpskog falsifikatora koji je to i sam priznao!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Nezavisna Država Hrvatska : nekakva “marionetska džava” ili ne?

 

 

Dali je Nezavisna Država Hrvatska bila “režim”, “marijonetska država” itd. kako domaći crveni tifusari i četnička krivoslavna nesveto-savska SrBANDA sa 49 % turskom genetikom tvrde ili ne?

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Kad vam krivoslavni nesveto-savski Turci (SrBANDA) sole pamet na društvenim mrežama :

 

 

Pošto su opančari jadni u povijesti pokušaju nas Hrvate uvjeriti da nemamo kao navodno oni nikakvu daleku povijest. Za vas smo složili lijepe slike koje im možete slobodno metnuti pod njihove komentare. Istina će ih jebe kao 500 godina Turci!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

Dokaz : Na austro-ugarskim kratama i dokumentima nema sveto-savaca nego samo hrvatski pravoslavaca!

 

 

Totalni poraz zločinačke SPC i četnički balkanski nomada : u austro-ugarskim kartama i dokumentima nema pravoslavni sveto-savaca nego hrvatski grko-istočnjaka. To je dokaz da je tada postojala Hrvatska Pravoslavna Crkva a nikakva srpska!

[ Članak ] [ Sve teme ]

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :

 

Izdanja prve emigracije : 1934

Regularna izdanja : 1941 I 1942 I 1943 I 1944 I 1945 I Probe I Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja : Alpenvorland Adria I Banat I Banja Luka I Belišće I Berane I Boka Kotorska I Brač I Hvar I Korčula I Lastovo I Međimurje I OZAK I Prinz Eugen Gau I Rijeka / Kupa I Sandžak I Šibenik I Split I Sušak I Ugljan
Velika župa Dubrava I Velika župa Rasa I Zadar

Biljegi općina i gradova : Banja Luka I Bjelovar I Derventa I Dubrovnik I Granešinska Dubrava I Hrvatska Mitrovica I Hrvatski Karlovci I Karlovac I Koprivnica I Kustošija I Nova Gradiška I Osijek I Petrinja I Petrovaradin
Plehan I Posušje I Rajlovac I Ruma I Samobor I Sarajevo I Sinj I Sisak I Slavonski Brod I Slavonska Požega I Stara Pazova I Stenjevec I Sveta Klara I Sveta Nedelja I Šestine I Tuzla I Vinkovci I Virovitica I Vrapče I Vrbovec
Vukovar I Zagreb I Zemun I Ostali biljegi

Sva druga izdanja : Biljegi I Doplatne marke I Dunav osiguranje I Evropsko osiguranje I Hitlerjugend I Hrvatska Državna Željeznica I Hrvatski Crveni Križ I Inselpost I Katolička crkva I Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen”
Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. I Mirovinski fond I Monopol I Muslimanska zajednica I Nacionalna Obrana I Njemačka Narodna Skupina I Njemačka kuća u Osijeku I Novinarska Mirovinska Naklada
Obranbeni prirezi I Porezne marke I Porto marke I Pristojba za putni fond I Savez hrvatskih planinarskih društava I Službene marke I Sport I Studentski fond I Sudski biljegi I Trake za kontrolu poreza na promet
Trošarinski biljegi I Vinjete I Vojne marke I Zagrebački električki tramvaj I Neizdane marke I Nepoznate marke

Izdanja nakon II. Svijetskog rata :  Australsko filatelističko društvo I Bend Rammstein I Borče! Misli na svoju majku! I Čuvaj se Jugoslavena! I Erich von Däniken I Fantazijska izdanja i falsifikati I Fazlagića kula
Hrvatska jela I Hrvatske Obrambene Snage (HOS) I Hrvatski Franjevci I Hrvatski navijaći I Hrvatski Sandžak I Hrvatski zračni asovi I Izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske I Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske I Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi I Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
“Omoti” 1993 I “Omoti” 1994 I “Omoti” 2020 I “Omoti” 2024 I Papa Ivan Pavao II. I Povijest Hrvata I Povijesna karta I "Republika Hrvatska" iz 1971. godine I Sandžak, 2024 I “Slava Ukrajini” / "Putler"
Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske I Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito I Ustaša I Velika Smradija I Velika Smradija 2026 I Velike Župe i gradovi Nezavisne Države Hrvatske I Zvonimir Boban

Interesantno : Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj I Dionice Nezavisne Države Hrvatske I Hrvatska Državna Banka I Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države HrvatskeIzložba : Borba ujedine Evrope na istoku
Lutrija Nezavisne Države Hrvatske I Pečati Nezavisne Države Hrvatske I Poštanski troškovi I Pošta u radnim logorima I Razglednice

Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Države Hrvatske : Otto Antonini I Radoslav Horvat I Vladimir Kirin I Volođa Kočiš I Božidar Kocmut I Ivo Režek I Karl Seizinger I Milan Vulpe


 

 

Flag Counter 

 

[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ] [ Prodaja ]

Ova web stranica koristi kolačiče (cookies) kako bi osigurala funkcionalnost, poboljšala korisničko iskustvo, analizirala posječenost i omogučila personalizirani sadržaj. Kolačiči su male datoteke koje preglednik sprema na uređaj, a mogu biti nužni, analitički ili marketinški.

Izjava o privatnosti U redu.